Kao što je navedeno u izvještaju Doma lordova 2017 - 2019 o Velikoj Britaniji i budućnosti Zapadnog Balkana: „Nestabilnost u regionu je izazvana ozbiljnim i duboko ukorijenjenim izazovima uprave“ – izazovi koji su doprineli praksi podrške stabilnosti nad demokratijom. To je doprinelo usponu „stabilitokratije“ kroz koju su autoritarne vlade konsolidirale „svoje mreže pokroviteljstva, obezbeđujući nepobjedivost na izborima u narednim godinama“. (https://publications.parliament.uk/pa/ld201719/ldselect/ldintrel/53/53.pdf). S jedne strane, mnogi gledaju na civilno društvo kao korektiv za ovo, ali s druge strane, civilno društvo je ostalo u nižem rangu kao konsultativna paradigma, sa nedostatkom sredstava da se suprotstavi zarobljavanju države, razvije inkluzivne i održive upravljačke strukture, i utvrdi snažne institucije demokratije. U situaciji porasta tenzija, destabilizacije treće strane, endemične korupcije i povećanja polarizacije unutar i među zemljama, vrijeme je za koordinirano regionalno civilno društvo – narodi Zapadnog Balkana, koji dijele zajedničku istoriju – da preuzmu lidersku poziciju u kojoj radimo zajedno kako bismo se suočili sa problemima prošlosti i stvorili mirnu budućnost.

Naša platforma civilnog društva preuzima ovu odgovornost. Na ovom samitu vlade će se obavezati da podrže zemlje Zapadnog Balkana na njihovom putu ka integraciji u EU. Ali, Berlinski proces nema integrisan mehanizam upravljanja i nadgledanja, a države domaćini nemaju ovlašćenja da djeluju u nadzornom kapacitetu. Platforma civilnog društva ispunjava ovaj jaz – obavezujemo se da radimo, zajedno sa vladama i međunarodnim partnerima, da budemo odgovorni za unapređenje društvenih, ekonomskih i političkih agendi za integraciju u EU. Uloga Velike Britanije koja je domaćin i olakšava Londonski samit, predstavlja važnu priliku za podizanje profila angažovanja sa OCD kako u uspostavljanju agende za angažman na samitu, tako i u koordinaciji, preko ambasada Velike Britanije u regionu, sa OCD da obezbedi odgovornost vlada, OCD i međunarodnih tijela u praćenju sprovođenja preporuka Samita.

Uz gotovo trideset godina izgradnje kapaciteta, imamo stručnost – i što je još važnije, volju – da pomjerimo naše zemlje naprijed. Kako bismo preuzeli ovu ulogu, neophodno je da na ovom samitu razvijemo plan za uklanjanje barijiera prema koordiniranom regionalnom civilnom društvu (kao što su ograničenja viznog režima za putne i telekomunikacione propise koji spriječavaju komunikaciju među balkanskim zemljama).

U svojoj novoj ulozi van Evropske unije, ali kao partnera EU i Zapadnog Balkana, Velika Britanija je na početku faze pronalaženja inovativnih novih načina koordinacije i saradnje sa EU i bilateralnim partnerima. Rad sa koordiniranim regionalnim civilnim društvom je važna komponenta ovih novih partnerstava. Svako od nas, radeći na svojim mandatima, dijeli zajedničke principe za unaprijeđenje društvenih, ekonomskih i političkih dimenzija agende Berlinskog procesa povezivanja. Održavajući otvorenu i redovnu komunikaciju i razmjenu informacija, naša platforma za demokratiju i ljudska prava nam omogućava da našu lokalnu stručnost dovedemo u regionalnu mrežu koja sarađuje na rješavanju naših zajedničkih problema.

U tu svrhu, Platforma civilnog društva obećava:

•Da radi preko granica i sektora, podržavajući jedni druge i vladu, da zajednički doprinesu regionu, ne kao odvojeni akteri koji rade na kratkoročnim projektima, već kao vizionari sa vještinama, znanjem i stručnošću koja je presudna za rušenje nadležnosti zarobljavanja države i stvaranja jedinstvenog Zapadnog Balkana koji radi, sarađivački i sa dobrom voljom, za prosperitetnu i sigurnu budućnost;
•Da se vodimo primjerom: izbjegavajući zapaljivu retoriku, stvorićemo okruženje političke saradnje i podržati osnovne vrijednosti demokratije, ljudska prava i integritet. Kao modeli javne diplomatije i regionalne saradnje koji mogu ujediniti podijeljeni i polarizovani Zapadni Balkan, naš konstruktivni rad postaviće prag koji će vlade morati da dosegnu;
•Radujemo se sljedećem samitu u Poljskoj, bićemo institucionalno sjećanje na Berlinski proces. Oslanjajući se na dosadašnja dostignuća, obavezujemo se da koristimo Londonski samit kako bismo konsolidovali dobitke i jasno definisali obaveze prema kojima se vlade mogu složiti;
•Između sadašnjeg i Samita u Poljskoj 2019. godine, sprovodićemo kontinuiranu procenu i evaluaciju napretka u pravcu sprovođenja ovih obaveza, i donijeti naučene lekcije za suorganizaciju na samitu sljedeće godine.