O NAMA

Povodom Samita u Londonu održanog 9. i 10. srpnja 2018. godine, Organizacije civilnog društva (OCD) Zapadnog Balkana (ZB) sastavile su i podijelile s OCD i vladinim zvaničnicima ZB kao i s organizatorima i ostalim sudionicima Samita platformu za regionalnu organizaciju civilnog društva (vidjeti ispod) koja će predočiti veću odgovornost za nadgledanje agendi Berlinskog procesa i držati naše vlade odgovornima za implementaciju prijedloga sa Samita Berlinskog procesa i ispunjavanje kriterija EU integracija. 
Suradnja OCD iz regije sa 6 država Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija) omogućila je značajnu polaznu točku za razvoj regionalnih odnosa, umrežavanje i unošenje regionalnog okvira u rad naših određenih država. Sada je došlo vrijeme formaliziranja i strukturiranja regionalnog tijela civilnog društva koje je osnaženo za veću ulogu u donošenju kritičkih promjena koje će intervenirati u rad autoritarnih vlada “zarobljenih država” i izgraditi društvene, političke i ekonomske podloge demokratskih društava utemeljenih na ljudskim pravima i vladavini prava. 
Civilno će društvo samo organizirati sastanke za unapređenje naše organizacione strukture i strateški planirati za 2019. godinu i godine koje predstoje. Veselimo se suradnji s vladama iz regije, donatorima, OCD i ostalim sudionicima u stvaranju osnaženog civilnog društva koje će biti u mogućnosti značajno pridonijeti reformi i razvitku Zapadnog Balkana. 

PLATFORMA CIVILNOG DRUŠTVA ZA DEMOKRACIJU I LJUDSKA PRAVA

Kao što je zabilježeno u Izvješću Doma lordova 2017.-2019. o Velikoj Britaniji i budućnosti Zapadnog Balkana: “Nestabilnost u regiji vođena je izazovima vladanja koji su ozbiljni i duboko ukorijenjeni”, izazovima koji su pogoršani favoriziranjem podrške stabilnosti u odnosu na demokraciju. To je pridonijelo usponu “stabilokracije” kroz koju su autoritarne vlasti učvrstile “svoje krovne mreže, osiguravajući gotovo nemoguć poraz na izborima u bližoj budućnosti” (https://publications.parliament.uk/pa/ld201719/ ldselect/ldintrel/53/53.pdf). S jedne strane, mnogi se obraćaju civilnom društvu kao nečemu što će takve stvari ispraviti, ali s druge strane civilno je društvo ostalo u nižem položaju kao savjetodavna paradigma kojoj nedostaju određena sredstva kojima bi se suprotstavila “zarobljavanju” države, pomogla razvoju inkluzivnih i održivih struktura vlasti i uspostavljanju jakih demokratskih institucija. U situaciji rastućih tenzija, destabilizacije s treće strane, endemične korupcije i usponu polarizacija unutar i između država, vrijeme je da regionalno civilno društvo - ljudi Zapadnog Balkana koji dijele zajedničku povijest - preuzme poziciju vodstva u kojoj bismo surađivali zarad rješavanja problema iz prošlosti i stvaranja mirne budućnosti.

Naša platforma civilnog društva predviđa tu odgovornost. Na ovom samitu, vlade će se obvezati dati potporu državama Zapadnog Balkana na njihovom putu EU integracija. Međutim, Berlinski proces nema ugrađen mehanizam upravljanja i nadgledanja, i zbog toga zemlje članice koje su domaćini samita nemaju ovlasti djelovati u slučaju propusta. Platforma civilnog društva upotpunjuje ovu prazninu - mi se obvezujemo raditi, skupa s vlastima i međunarodnim partnerima, kako bismo držali sebe i naše vlasti odgovornima u unapređivanju društvenih, ekonomskih i političkih agendi za EU integracije. Iz tog razloga, uloga Velike Britanije kao domaćina i moderatora Londonskog samita pruža bitnu priliku za podizanje profila angažiranja s OCD, kako u uspostavljanju programa za angažiranje u Samitu tako i za koordinaciju, putem veleposlanstava VB u regiji, skupa s OCD kako bi osigurali preuzimanje odgovornosti od strane vlasti, OCD i međunarodnih tijela u nadgledanju provođenja preporuka Samita. 
Sa skoro trideset godina građenja kapaciteta, postigli smo stručnost, i jednako bitno - želju za postizanjem napretka naših zemalja. Preuzimajući ovu ulogu, za nas je obvezno da na ovom samitu razvijemo plan uklanjanja prepreka za koordinirano regionalno civilno društvo (kao što su vizne barijere prilikom putovanja i reguliranje telekomunikacija koje sprječavaju komunikaciju među balkanskim zemljama).

U svojoj novoj ulozi izvan Europske unije, ali kao partner EU i Zapadnog Balkana, Velika Britanija je u početnoj fazi pronalaženja novih inovativnih načina koordiniranja i suradnje s EU i bilateralnim partnerima. Suradnja s koordiniranim regionalnim civilnim društvom je bitna komponenta ovih novih partnerstava. Svatko od nas, radeći na vlastitim mandatima, dijeli zajednička načela radi unapređenja društvenih, ekonomskih i političkih dimenzija agende povezivosti Berlinskog procesa. Održavajući otvorenu i redovitu komunikaciju i dijeleći informacije, naša nam platforma za demokraciju i ljudska prava dozvoljava upotrijebiti vlastitu lokalnu stručnost u regionalnoj mreži koja međusobno surađuje kako bi se riješili zajednički problemi. 

Iz tog razloga, Platforma civilnog društva se zalaže:

• da će raditi izvan granica i sektora, pružajući potporu jedni drugima i vladi, kako bi se regija skupa razvijala, ne kao fragmentirani akteri koji rade na kratkoročnim projektima, već kao vizionari s vještinama, znanjem i stručnošću koja je ključna za razbijanje efekta zarobljene države i kreiranje ujedinjenog Zapadnog Balkana koji funkcionira kolaborativno i u dobroj volji za jednu prosperitetnu i sigurnu budućnost;
• da ćemo biti predvodnici tako što ćemo, primjerice, izbjegavati razdražljivu retoriku, kreirati jedno okruženje političke suradnje i držati se ključnih vrijednosti demokracije, ljudskih prava i integriteta. Kao modeli javne demokracije i regionalne suradnje koja može ujediniti razjedinjeni i polarizirani Zapadni Balkan, našim ćemo konstruktivnim radom postaviti prag koji će vlade morati dosegnuti;
• u iščekivanju sljedećeg samita u Poljskoj, mi ćemo biti institucionalni podsjetnik Berlinskog procesa. Temeljeći se na prethodnim dostignućima, zalažemo se da ćemo iskoristiti Londonski samit kako bismo učvrstili svoje dobitke i jasno definirali strategiju obveza oko kojih se vlade mogu dogovoriti;
• od današnjeg dana pa do Poljskog samita 2019. godine, provodit ćemo aktualno ocjenjivanje i evaluaciju napretka provođenja ovih obveza, i iskoristiti naučene lekcije u suorganiziranju samita sljedeće godine.